PRIRODA NAS DRAGULJ
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


Priroda je za sve nas nesto izuztno i sto je neophodno za nas zivot. Priroda je deo naseg zivota i kao mi nje. Podelimo osecaje i shvatanje, znanje koje smo prikupili u nasoj prirodi, i upoznajmo se sa Autorom svega toga , koji je s'ljubavlju dao.
 
HomezdravljeGalleryLatest imagesÒðàæèÐåãèñòðó¼ ñåÏðèñòóïè

 

 Jesu li kemijski elementi nastali slucajno?

Go down 
ÀóòîðÏîðóêà
Mark
Mark
Mark
Mark


Áðî¼ ïîðóêà : 21
Ëîêàöè¼à : Non
Registration date : 25.12.2008

Jesu li kemijski elementi nastali slucajno? Empty
ÏîðóêàÍàñëîâ: Jesu li kemijski elementi nastali slucajno?   Jesu li kemijski elementi nastali slucajno? Icon_minitime13/3/2009, 00:55

Jesu li kemijski elementi nastali slučajno?

”SVAKI objekt u svemiru, čak i najudaljenija zvijezda, sačinjen je od atoma“, objašnjava The Encyclopedia of Stars & Atoms. Pojedinačni atomi suviše su mali da bismo ih mogli vidjeti prostim okom, no kad su povezani u skupine čine poznate kemijske elemente. Neki od tih elemenata su vidljive krute tvari; drugi su nevidljivi plinovi. Može li se postojanje svih tih kemijskih elemenata objasniti pukim slučajem?

Kemijski elementi od broja 1 do 92

Vodik je najjednostavniji atom, no on opskrbljuje gorivom zvijezde kao što je naše Sunce i presudan je za život. Atom vodika ima jedan proton, koji se nalazi u njegovoj jezgri, i jedan elektron, koji kruži oko te jezgre. Drugi kemijski elementi, kao što su ugljik, kisik, zlato i živa, sačinjeni su od atoma s mnogo elektrona, koji kruže oko jezgre pune protona i neutrona.

Prije otprilike 450 godina bilo je poznato samo 12 kemijskih elemenata. Nakon što su otkriveni još neki elementi, znanstvenici su uočili da među njima vlada točno utvrđeni red. Kad su elementi bili uneseni u tabelu koja se sastoji od redaka i stupaca, znanstvenici su otkrili da elementi koji pripadaju istom stupcu imaju slična svojstva. Međutim, na tabeli je bilo i praznih mjesta, koja su označavala nepoznate elemente. To je navelo ruskog znanstvenika Dmitrija Mendeljejeva da predvidi postojanje elementa s atomskim brojem 32, germanija, te da predvidi njegovu boju, težinu, gustoću i talište. Mendeljejevo ”predviđanje u vezi s drugim elementima koji su nedostajali — galijem i skandijem — također se pokazalo izrazito preciznim“, piše znanstveni priručnik Chemistry, koji je objavljen 1995.

S vremenom su znanstvenici predvidjeli postojanje drugih nepoznatih elemenata i neka njihova svojstva. Na koncu su otkriveni svi elementi koji su nedostajali. Na tabeli više nema praznih mjesta. Prirodni redoslijed koji postoji među kemijskim elementima temelji se na broju protona u jezgri njihovih atoma, počevši od elementa s atomskim brojem 1, vodika, i tako redom sve do posljednjeg elementa koji se na Zemlji obično pojavljuje u prirodnom obliku, elementa s atomskim brojem 92, urana. Je li to puka slučajnost?

Razmotrimo i veliku raznolikost koja vlada među kemijskim elementima. Zlato i živa su elementi izrazito sjajnih boja. Jedan je kruta tvar, a drugi je tekućina. Međutim, oni se nalaze jedan iza drugog kao elementi 79 i 80. Atom zlata ima 79 elektrona, 79 protona i 118 neutrona. Atom žive bogatiji je za samo jedan elektron i jedan proton, dok mu je broj neutrona otprilike isti kao kod atoma zlata.

Je li puka slučajnost to što neznatna promjena u poretku atomskih čestica dovodi do tako bogatog spektra kemijskih elemenata? A što reći o silama koje drže čestice atoma na okupu? ”Sve što postoji u svemiru, od najsitnije čestice do najveće galaksije, slijedi pravila koja su utvrđena prema zakonima fizike“, objašnjava The Encyclopedia of Stars & Atoms. Zamislite što bi se dogodilo kad bi se jedno od tih pravila promijenilo. Naprimjer, što bi bilo kad bi se malo promijenila sila koja tjera elektrone da kruže oko jezgre atoma?

Precizno podešene fizikalne sile

Razmotrimo što bi se dogodilo kad bi elektromagnetska sila oslabila. ”Elektroni ne bi više bili vezani za atome“, primjećuje dr. David Block u svojoj knjizi Star Watch. Što bi to zapravo značilo? ”Imali bismo svemir u kojem se ne bi mogle odvijati nikakve kemijske reakcije!“ dodaje on. Kako samo možemo biti zahvalni za nepromjenjive zakone koji omogućavaju odvijanje kemijskih reakcija! Naprimjer, dva atoma vodika spajaju se s jednim atomom kisika i tvore dragocjenu molekulu vode.

Elektromagnetska sila je oko 100 puta slabija od jake nuklearne sile koja povezuje elemente atomske jezgre. Što bi se dogodilo kad bi se odnos tih sila promijenio? ”Kad bi odnos jačina nuklearne i elektromagnetske sile bio samo malo drugačiji, atomi ugljika ne bi postojali“, objašnjavaju znanstvenici John Barrow i Frank Tipler. Bez ugljika ne bi bilo života. Naime, atomi ugljika čine 20 posto težine svih živih organizama.
Íàçàä íà âðõ Go down
http://ruzabela.wwooww.net
Mark
Mark
Mark
Mark


Áðî¼ ïîðóêà : 21
Ëîêàöè¼à : Non
Registration date : 25.12.2008

Jesu li kemijski elementi nastali slucajno? Empty
ÏîðóêàÍàñëîâ: Re: Jesu li kemijski elementi nastali slucajno?   Jesu li kemijski elementi nastali slucajno? Icon_minitime13/3/2009, 00:56

Također je veoma važan odnos jačina elektromagnetske i gravitacijske sile. ”Najsitnija promjena u odnosu jačina gravitacijske i elektromagnetske sile“, objašnjava časopis New Scientist, ”pretvorila bi zvijezde kao što je Sunce u plave divove [prevruće za postojanje života] ili u crvene patuljke [prehladne da bi se mogao održati život].“

Jedna druga sila, slaba nuklearna sila, upravlja brzinom nuklearnih reakcija u unutrašnjosti Sunca. ”Ona je upravo dovoljno slaba da bi vodik u unutrašnjosti Sunca mogao izgarati polaganom i stabilnom brzinom“, objašnjava fizičar Freeman Dyson. Mogli bismo navesti još mnoge primjere koji pokazuju da naš život ovisi o precizno usklađenim zakonima i uvjetima koji vladaju svemirom. Znanstveni pisac profesor Paul Davies


Elementi neophodni za život

Otprilike 98 posto atoma u našem tijelu čine kemijski elementi vodik, kisik i ugljik. Zatim dolazi dušik, na koji otpada daljnjih 1,4 posto atoma. Ostali elementi pojavljuju se u vrlo malim količinama, no ipak su neophodni za život.


Do objavljivanja ovog časopisa znanstvenici su proizveli elemente od broja 93 pa nadalje, zaključno s brojem 118. Kao što se moglo i pretpostaviti, elementi se uklapaju u periodni sustav.


Izvor: Los Alamos National Laboratory

Ime elementa Simbol Atomski broj (broj protona)

vodik H 1

helij He 2

litij Li 3

berilij Be 4

bor B 5

ugljik C 6

dušik N 7

kisik O 8

fluor F 9

neon Ne 10

natrij Na 11

magnezij Mg 12

aluminij Al 13

silicij Si 14

fosfor P 15

sumpor S 16

klor Cl 17

argon Ar 18

kalij K 19

kalcij Ca 20

skandij Sc 21

titan Ti 22

vanadij V 23

krom Cr 24

mangan Mn 25

željezo Fe 26

kobalt Co 27

nikal Ni 28

bakar Cu 29

cink Zn 30

galij Ga 31

germanij Ge 32

arsen As 33

selen Se 34

brom Br 35

kripton Kr 36

rubidij Rb 37

stroncij Sr 38

itrij Y 39

cirkonij Zr 40

niobij Nb 41

molibden Mo 42

tehnecij Tc 43

rutenij Ru 44

rodij Rh 45

paladij Pd 46

srebro Ag 47

kadmij Cd 48

indij In 49

kositar Sn 50

antimon Sb 51

telur Te 52

jod I 53

ksenon Xe 54

cezij Cs 55

barij Ba 56

lantan La 57

cerij Ce 58

praseodimij Pr 59

neodimij Nd 60

prometij Pm 61

samarij Sm 62

europij Eu 63

gadolinij Gd 64

terbij Tb 65

disprozij Dy 66

holmij Ho 67

erbij Er 68

tulij Tm 69

iterbij Yb 70

lutecij Lu 71

hafnij Hf 72

tantal Ta 73

volfram W 74

renij Re 75

osmij Os 76

iridij Ir 77

platina Pt 78

zlato Au 79

živa Hg 80

talij Tl 81

olovo Pb 82

bizmut Bi 83

polonij Po 84

astat At 85

radon Rn 86

francij Fr 87

radij Ra 88

aktinij Ac 89

torij Th 90

protaktinij Pa 91

uran U 92

neptunij Np 93

plutonij Pu 94

americij Am 95

kirij Cm 96

berklij Bk 97

kalifornij Cf 98

ajnštajnij Es 99

fermij Fm 100

mendelevij Md 101

nobelij No 102

lorensij Lr 103

raderfordij Rf 104

dubnij Db 105

siborgij Sg 106

borij Bh 107

hasij Hs 108

majtnerij Mt 109
110
111 112 113 114 115 116 117 118...
Íàçàä íà âðõ Go down
http://ruzabela.wwooww.net
 
Jesu li kemijski elementi nastali slucajno?
Íàçàä íà âðõ 
Ñòðàíà 1 of 1

Permissions in this forum:Íå ìîæåòå îäãîâîðèòè íà òåìå ó îâîì ôîðóìó
PRIRODA NAS DRAGULJ :: PRIRODA I DRUGE TEME :: PRIRODA I ZAKON PRIRODE-
Ñêî÷è íà: