Priroda je za sve nas nesto izuztno i sto je neophodno za nas zivot. Priroda je deo naseg zivota i kao mi nje. Podelimo osecaje i shvatanje, znanje koje smo prikupili u nasoj prirodi, i upoznajmo se sa Autorom svega toga , koji je s'ljubavlju dao.
 
HomezdravljeCalendarGalleryFAQ/

Share | 
 

 Iscrpljivanje prirodnih bogasstava

      Go down 
Mira



: 37
Registration date : 22.08.2008

: Iscrpljivanje prirodnih bogasstava   9/3/2009, 17:38

Iscrpljivanje prirodnih bogatstava

U prirodi je sve povezano, zbog čega sada snosimo posljedice svojih prijašnjih nepromišljenih postupaka (časopis AfricanWildlife)

PREMA podacima Svjetske fondacije za zaštitu prirode, od 1980-ih čovječanstvo brže troši Zemljina prirodna bogatstva nego što ih ona može obnoviti. No to je samo jedan od pokazatelja prekomjernog iscrpljivanja Zemlje.

Još jedan pokazatelj takvog prekomjernog iscrpljivanja jest stanje Zemljinih ekosustava. Izraz ekosustav podrazumijeva sve žive organizme i nežive tvari na nekom prirodnom prostoru i njihovu ukupnu međuzavisnost. Uvid u općenito stanje Zemljinih ekosustava dobiva se statističkom analizom broja biljnih i životinjskih vrsta u šumama, slatkim vodama i morima, koju Svjetska fondacija za zaštitu prirode naziva Indeks živog planeta. Od 1970. do 2000. taj se indeks smanjio za oko 37 posto.

Ima li dovoljno prirodnih resursa za sve?

Ukoliko živite u nekoj od zemalja zapadnog svijeta u kojima su police u trgovinama prepune i gdje kupovinu možete obaviti u bilo koje doba dana i noći, možda vam je teško povjerovati da bismo uskoro mogli osjetiti posljedice prekomjernog trošenja prirodnih bogatstava. No činjenica je da u obilju živi tek manjina svjetskog stanovništva. Velika većina mora se iz dana u dan boriti da bi preživjela. Tako se, naprimjer, procjenjuje da više od dvije milijarde ljudi živi s tri ili manje dolara na dan i da dvije milijarde ljudi nema električnu energiju.

Za siromaštvo koje vlada u zemljama u razvoju neki krive trgovačke interese bogatih zemalja. U knjizi Vital Signs 2003 stoji: Svjetska ekonomija na mnogo je načina usmjerena protiv interesa siromašnih. Dok se sve više ljudi bori kako bi ugrabili dio ekološkog kolača koji je sve manji i skuplji, oni koji su u ekonomski nepovoljnom položaju ne mogu se izboriti ni za onaj dio koji im pripada. Zbog toga veći dio prirodnih resursa ostaje onima koji si to mogu priuštiti, a to su bogati.

Nestajanje šuma

Procjenjuje se da u Africi 80 posto stanovništva kuha na drva. Povrh toga, Afrika bilježi najveću stopu porasta stanovništva općenito [i] najveću stopu porasta gradskog stanovništva na svijetu, stoji u južnoafričkom časopisu Getaway. Zbog toga su oko nekih gradova na području Sahela, širokog polupustinjskog pojasa na južnom dijelu saharske pustinje, posječena sva stabla u krugu od 100 kilometara. No ta stabla nisu posječena iz obijesti. Ogromna većina afričkog stanovništva primorana je uništavati okoliš da bi preživjela, kaže profesor Samuel Nana-Sinkam.

U Južnoj Americi situacija je nešto drugačija. Naprimjer, samo u Brazilu postoji gotovo 7 600 registriranih kompanija za sječu kišne šume. Mnoge od njih vlasništvo su bogatih međunarodnih konglomerata. Svako oboreno stablo mahagonija kompaniji donosi zaradu od oko 25 eura. No nakon što posrednici, trgovci i proizvođači ostvare profit, to isto stablo može dostići vrijednost od čak 110 000 eura prije nego što namještaj izrađen od njega dospije u salon namještaja. Stoga je razumljivo zašto se mahagonij negdje naziva i zeleno zlato.

Već se mnogo pisalo o uništavanju kišnih šuma u Brazilu. Satelitske snimke pokazuju da je u razdoblju od 1995. do 2000. svake godine posječeno više od 20 000 četvornih kilometara brazilskih šuma. To znači da je svakih osam sekundi nestao komad šume veličine nogometnog igrališta, što je uistinu strašno, navodi brazilski časopis Veja. Zanimljivo je da su 2000. Sjedinjene Države navodno uvezle čak preko 70 posto brazilskog mahagonija.

Nimalo drugačije nije ni u drugim dijelovima svijeta. Naprimjer, u Meksiku je u posljednjih 50 godina uništeno 50 posto svih šuma. Na Filipinima je situacija još teža. U toj se zemlji svake godine posiječe oko 100 000 hektara šume, a 1999. procijenjeno je da će, nastavi li se uništavanje tom brzinom, za deset godina nestati gotovo dvije trećine šuma na Filipinima.

Jednom bjelogoričnom drvetu potrebno je 60 do 100 godina da se u potpunosti razvije, a tek koja minuta da ga se sruši. Treba li nas onda čuditi što šume ne mogu pratiti tempo kojim ih se uništava?
   Go down
Mira



: 37
Registration date : 22.08.2008

: Re: Iscrpljivanje prirodnih bogasstava   9/3/2009, 17:40

Nestajanje plodnog tla

Na području na kojem nema vegetacije ogoljela zemlja brzo se isuši te je raznesu vjetrovi ili odnese voda. Taj se proces naziva erozija.

Erozija je prirodni proces i obično ne predstavlja veći problem ukoliko je čovjek ne ubrza lošim gospodarenjem zemljom. Naprimjer, u časopisu China Today navodi se kako pješčane oluje, ali i sječa šuma, prekomjerna ispaša i još neki činioci, doprinose bržem širenju pustinjskog područja u toj zemlji. Zbog neuobičajeno suhog vremena koje posljednjih godina prevladava u Kini provincije na zapadu i sjeverozapadu zemlje izložene su prodoru hladnih sibirskih vjetrova, koji milijune tona žutog pijeska i prašine raznose sve do Koreje i Japana. Otprilike 25 posto kopnene površine Kine sada otpada na pustinju.

Razlozi nestajanja plodnog tla u Africi vrlo su slični. Time što krče šume kako bi dobili obradivo tlo za uzgoj žitarica poljoprivrednici nepovratno uništavaju tanki plodni sloj zemlje, navodi se u časopisu Africa Geographic. Naime, procjenjuje se da iskrčeno zemljište za tri godine izgubi čak 50 posto svoje plodnosti. Zbog toga u istom časopisu dalje stoji: Milijuni hektara već su nepovratno izgubljeni, a isto će se dogoditi s daljnjim milijunima jer na pojedinim područjima zemlja iz godine u godinu donosi sve slabiji urod.

Prema nekim izvorima, Brazil uslijed erozije svake godine izgubi 500 milijuna tona plodnog tla. Meksičko Ministarstvo okoliša i prirodnih resursa navodi kako je degradacija tla zahvatila 53 posto zemljišta obraslog šikarom, 59 posto tropskih šuma i 72 posto ostalih šuma u zemlji. Ukupno gledano, navodi se u izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, moguće je da je degradacija tla zahvatila već dvije trećine poljoprivrednog zemljišta na svijetu. Posljedica toga je da poljoprivredna proizvodnja drastično opada, dok broj usta koja treba nahraniti neprestano raste.

Voda besplatna, a tako dragocjena

Bez hrane čovjek može živjeti otprilike mjesec dana, no bez vode tek oko tjedan dana. Stoga stručnjaci smatraju da će smanjivanje zaliha pitke vode u godinama koje slijede uzrokovati sve veće napetosti u svijetu. U jednom broju časopisa Time iz 2002. stajalo je kako preko milijardu ljudi u svijetu nema dovoljno pitke vode.

Mnogi su uzroci nestašice vode. U Francuskoj je, naprimjer, jedan od uzroka zagađenost, a to je problem koji izaziva sve veću zabrinutost. Rijeke u Francuskoj jako su zagađene, izvještava list Le Figaro. Znanstvenici su otkrili da su glavni krivac slivne vode koje obiluju nitratom, tvari koja najvećim dijelom potječe iz umjetnih gnojiva koja se koristi u poljoprivredi. Francuske rijeke odnijele su 1999. godine u Atlantski ocean 375 000 tona nitrata, gotovo dvostruko više nego 1985, stajalo je u istom listu.

Slično je i u Japanu. Da bi stanovnicima te zemlje osigurali dovoljno hrane, poljoprivrednici su prisiljeni koristiti umjetna gnojiva i pesticide, kaže Yutaka Une, voditelj neprofitne organizacije koja se zalaže za poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Posljedica toga je zagađenje podzemnih voda, što tokijski list IHT Asahi Shimbun naziva jednim od najvećih problema u Japanu.
   Go down
Mira



: 37
Registration date : 22.08.2008

: Re: Iscrpljivanje prirodnih bogasstava   9/3/2009, 17:41

U Meksiku je zagađenje okoliša odgovorno za 35 posto svih slučajeva bolesti u toj zemlji, izvještava list Reforma. Jedna studija koju je provelo tamošnje ministarstvo zdravstva pokazala je da 25 posto stanovnika [Meksika] nema kanalizaciju, preko 8 milijuna njih koristi vodu iz bunara, rijeka, jezera i potoka, a preko milijun vodu ima zahvaljujući tome što im se doprema cisternama. Stoga nimalo ne iznenađuje što, prema nekim navodima, 90 posto osoba koje u toj zemlji obole od dijareje obole zbog zagađene vode!

Plaže u Rio de Janeiru ne nude samo vrelo sunce, bijeli pijesak i plavo more, navodi brazilski časopis Veja. Na njima ima i mnoštvo koliformnih bakterija iz fekalija, a ponekad i naftnih mrlja. To je zbog toga što preko 50 posto svih otpadnih voda u Brazilu otječe direktno u rijeke, jezera i oceane, a da ih se prethodno ne pročisti. Posljedica toga je drastičan nedostatak pitke vode. Rijeke oko São Paula, najvećeg grada u Brazilu, toliko su zagađene da se vodu u taj grad doprema s udaljenosti od oko 100 kilometara.

Na drugoj strani planeta, u Australiji, nedostatak pitke vode uglavnom je posljedica procesa koji se naziva salinizacija. Naime, vlasnike farmi desecima se godina poticalo da krče šume radi uzgoja poljoprivrednih kultura. Tako se smanjio broj stabala i drugog raslinja koje upija vodu iz zemlje, pa su se podzemne vode počele dizati prema površini, noseći sa sobom tisuće tona otopljene podzemne soli. Zaslanjeno je već oko 2,5 milijuna hektara zemljišta, navodi australska Organizacija za znanstvena i industrijska istraživanja (CSIRO). Velik dio toga otpada na najplodnije poljoprivredno zemljište.

Neki smatraju da do toga ne bi došlo da sama država nije bila više zainteresirana za profit nego za opću dobrobit. Još od 1917. vladu se upozoravalo da je područje u Australiji koje je poznato po uzgoju pšenice izrazito podložno zaslanjivanju, kaže Hugo Bekle sa Sveučilišta Edith Cowan u Perthu. O utjecaju krčenja šuma i druge vegetacije na zaslanjivanje rijeka javno se govorilo još 1920-ih, a 1930-ih Ministarstvo poljoprivrede uvidjelo je da to utječe i na porast razine podzemnih voda. Premda je CSIRO 1950. za potrebe [australske] vlade proveo opsežnu studiju o tom problemu, (...) država je neprestano ignorirala ta upozorenja, optužujući znanstvenike da pretjeruju.

Ugrožen opstanak

Nema sumnje da mnogi ljudi imaju dobre namjere. No često je problem u tome što čovjek ne pozna prirodu u tolikoj mjeri da bi mogao točno predvidjeti posljedice svojih postupaka. Posljedice su strašne. Toliko smo poremetili prirodnu ravnotežu da ugrožavamo i samu Zemlju, a to znači i vlastiti opstanak, kaže Tim Flannery, ravnatelj Muzeja Južne Australije.

Koje je rješenje? Hoće li čovječanstvo ikad naučiti živjeti u skladu s prirodom? Možemo li spasiti naš planet?
]

Naprimjer, procjenjuje se da je 1999. taj takozvani ekološki deficit iznosio 20 posto. To znači da je prirodnim resursima koji su potrošeni tijekom tih 12 mjeseci trebalo preko 14 mjeseci da se obnove.

Svaka kap je važna

Nekoliko malih savjeta za veliku uštedu vode.

● Popravite slavine koje cure.
   Go down
Mira



: 37
Registration date : 22.08.2008

: Re: Iscrpljivanje prirodnih bogasstava   9/3/2009, 17:41

● Kratko se tuširajte.

● Zatvorite slavinu dok se brijete ili perete zube.

● Ručnike koristite više puta prije nego što ih operete.

● Rublje perite tek onda kad je perilica puna. (Isto se odnosi i na perilicu posuđa.)


Tko ne rasipa, nije u oskudici

● Iako je Australija najsuši kontinent na svijetu, preko 90 posto navodnjavanih površina na njemu navodnjava se naplavljivanjem i iz brazda, izvještava list The Canberra Times. To su iste metode koje su se koristile u vrijeme kad su faraoni gradili piramide.

● Prosječna godišnja potrošnja vode u svijetu iznosi oko 550 000 litara po osobi. Ta brojka uključuje i potrošnju vode u poljoprivredne i industrijske svrhe. Međutim, prosječni stanovnik Sjeverne Amerike potroši gotovo 1,6 milijuna litara vode godišnje. No najviše potroše stanovnici jedne bivše republike Sovjetskog Saveza, u kojoj godišnja potrošnja vode premašuje 5,3 milijuna litara po osobi.

● Časopis Africa Geographic naveo je koliko bi neka zemlja trebala imati obradivog zemljišta da bi zadovoljila potrebe svojih stanovnika. Prema pisanju tog časopisa, za proizvodnju dobara koje stanovnici Južnoafričke Republike potroše u godinu dana potrebno je u prosjeku 4 hektara obradivog zemljišta po stanovniku, premda ta zemlja raspolaže s tek 2,4 hektara po stanovniku.
   Go down
Sponsored content




: Re: Iscrpljivanje prirodnih bogasstava   Today at 06:57

   Go down
 
Iscrpljivanje prirodnih bogasstava
         
1 of 1
 Similar topics
-
» Zakoni i podzakonski akti

Permissions in this forum:
PRIRODA NAS DRAGULJ :: PRIRODA I DRUGE TEME :: PRIRODA I ZAKON PRIRODE-