PRIRODA NAS DRAGULJ
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


Priroda je za sve nas nesto izuztno i sto je neophodno za nas zivot. Priroda je deo naseg zivota i kao mi nje. Podelimo osecaje i shvatanje, znanje koje smo prikupili u nasoj prirodi, i upoznajmo se sa Autorom svega toga , koji je s'ljubavlju dao.
 
HomezdravljeGalleryLatest imagesÒðàæèÐåãèñòðó¼ ñåÏðèñòóïè

 

 Valovi ubojice

Go down 
ÀóòîðÏîðóêà
Mira

Mira


Áðî¼ ïîðóêà : 37
Registration date : 22.08.2008

Valovi ubojice Empty
ÏîðóêàÍàñëîâ: Valovi ubojice   Valovi ubojice Icon_minitime5/3/2009, 15:49

Valovi ubojice — mitovi i činjenice

SUNCE tek što je zašlo pred nekoliko minuta. Tog mirnog petka, 17. srpnja 1998, muškarce, žene i djecu u nekoliko malih sela na sjevernoj obali Papue Nove Gvineje iznenada je uzdrmao potres jačine 7,1 stupanj. ”Glavni udar“, stoji u časopisu Scientific American, ”snažno je uzdrmao 30 kilometara obalnog područja (...) i iznenada deformirao dno oceana nedaleko od obale. Inače ravna morska površina naglo se uslijed toga izdigla, te je rođen zastrašujući tsunami.“

Jedan promatrač kaže da je čuo nešto što je zvučalo poput udaljene tutnjave groma, koja se postepeno gubila dok se more polako spuštalo ispod normalne razine oseke. Nekoliko minuta kasnije ugledao je prvi, tri metra visoki val. Taj ga je val zahvatio dok je pokušavao pobjeći. Sljedeći, još veći val, sravnio je njegovo selo, a njega odnio kilometar dalje u obližnju mangrovu šumu. ”Naplavine koje su visile s vrha palminih stabala ukazivale su da su valovi dosezali visinu od 14 metara“, izvještava časopis Science News.

Te su večeri divovski valovi odnijeli najmanje 2 500 ljudskih života. Strahovito je ironično da je kasnije jedna pilana poklonila drvenu građu za izgradnju novih škola tamo gdje praktički nijedno dijete školskog uzrasta nije ostalo na životu. Gotovo sva djeca — njih preko 230 — nastradala su u naletu tsunamija.

Što su tsunamiji?

Tsunami je japanska riječ i znači ”lučki val“. To je ”posve prikladan izraz“, stoji u knjizi Tsunami!, ”budući da ti divovski valovi često donose smrt i razaranje japanskim lukama i priobalnim selima“. Otkud ovim hirovitim valovima ta strahovita snaga i veličina?

Tsunamije se ponekad naziva plimnim valovima. Međutim, precizno govoreći, plimni valovi zapravo su valovi koji uzrokuju dizanje i spuštanje razine mora, što nazivamo morskim mijenama, a uzrokuje ih gravitacijska sila Sunca i Mjeseca. Čak se i ogromni — ponekad i preko 25 metara visoki — valovi koje podižu olujni vjetrovi ne mogu usporediti sa tsunamijima. Kad biste ronili ispod plimnih valova, ustanovili biste da njihova snaga slabi s dubinom. Na određenoj dubini more je gotovo posve mirno. No to nije slučaj kod tsunamija. Njihov se utjecaj osjeća od površine pa do samog dna oceana, čak i kada je more tisućama metara duboko!

Tsunami se proteže do takvih dubina jer ga općenito uzrokuju snažne geološke aktivnosti na morskom dnu. Zbog toga znanstvenici ponekad o tsunamijima govore kao o seizmičkim valovima. Jedna je mogućnost da se dio morskog dna uzdigne i podigne stup vodene mase iznad njega, stvarajući tako vodeni brijeg male visine koji može prekrivati površinu od 25 000 kvadratnih kilometara. Druga je mogućnost da se oceansko dno ulegne, pa se za kratko vrijeme i na površini oceana stvori ulegnuće.

U oba ova slučaja voda se pod utjecajem gravitacijske sile giba gore-dolje — čime stvara nizove koncentričnih valova, poput onih koji nastaju kad se baci kamen u vodu. Ovaj fenomen ruši popularni mit prema kojem su tsunamiji samo usamljeni, dolutali valovi. Umjesto toga, oni se lepezasto šire, stvarajući valni vlak tsunamija. Tsunamije mogu pokrenuti i vulkanske erupcije ili podmorski odroni.

Jedna od najrazornijih serija tsunamija u povijesti zabilježena je u kolovozu 1883, kad ju je pokrenula eksplozija Krakataua, vulkana u Indoneziji. Neki nastali valovi dosegli su nevjerojatnu visinu od 41 metra iznad razine mora i zbrisali oko 300 priobalnih gradova i sela. Broj žrtava vjerojatno je premašio 40 000.
Íàçàä íà âðõ Go down
Mira

Mira


Áðî¼ ïîðóêà : 37
Registration date : 22.08.2008

Valovi ubojice Empty
ÏîðóêàÍàñëîâ: Re: Valovi ubojice   Valovi ubojice Icon_minitime5/3/2009, 15:49


Dvojne karakteristike tsunamija


Valovi koje pokreće vjetar nikad se ne kreću brzinom većom od 100 kilometara na sat, a uglavnom su dosta sporiji. ”S druge strane“, stoji u knjizi Tsunami!, ”u dubokim oceanskim vodama tsunamiji se mogu širiti brzinom mlažnjaka, zapanjujućih 800 kilometara na sat ili još brže.“ No usprkos toj brzini tsunamiji nisu opasni u dubokim vodama. Zašto je to slučaj?

Prvo, zato što na otvorenom moru pojedinačni val obično nije niti tri metra visok; i drugo, zato što udaljenost između dva valna brijega može iznositi stotine kilometara, pa valovi imaju tek blagi nagib. Tsunamiji tako mogu proći ispod brodova, a da se to i ne osjeti. Zapovjednik broda koji je bio usidren podalje od obale jednog havajskog otoka nije bio ni svjestan da je prošao tsunami dok nije vidio kako o udaljenu obalu udaraju ogromni valovi. Općenito pravilo za sigurnost plovidbe glasi da dubina mora treba iznositi barem 100 hvati, odnosno 180 metara.

Tsunamiji mijenjaju karakter kad se približe kopnu i dospiju u plitke vode. Tu se u dodiru s morskim dnom javlja trenje, koje usporava valove — no ne ravnomjerno. Stražnji dio vala uvijek je u dubljoj vodi nego prednji, uslijed čega se kreće neznatno brže. Ustvari, val se sabija i zbog usporavanja dobiva na visini. U međuvremenu pristižu i drugi valovi iz valnog vlaka te se zabijaju u one ispred njih.

U završnom stadiju tsunamiji se mogu sručiti na obalu u obliku vala koji se lomi ili kao vodeni bedem, no češće se javljaju kao poplava nalik plimi prilikom koje se more penje strahovitom brzinom i diže se visoko iznad normalne razine plime. Poznato je da se more može podignuti i preko 50 metara iznad svoje normalne razine te odnijeti naplavine, ribu, pa čak i komade koralja tisuće metara duboko u kopno, razarajući sve što mu se nađe na putu.

No zavarati može to što prvi znak približavanja tsunamija nije uvijek veliki val koji sve više raste i ogromnom se brzinom približava obali. Može biti baš suprotno — more se može naglo povući, ostavljajući iza sebe suhe plaže, zaljeve i luke, u kojima se ribe praćakaju na pijesku ili u blatu. Ono što odlučuje u kakvom će se obliku tsunami pojaviti dio je vala koji prvi stigne do obale — brijeg ili dol.

Kad plaže presuše

Sedmog studenog 1837. na havajskom otoku Mauiu bila je mirna večer. Negdje oko sedam sati navečer, objašnjava se u knjizi Tsunami!, voda se počela povlačiti s plaže, ostavljajući morski greben i ribe potpuno na suhom. Mnogi uzbuđeni otočani izjurili su iz kuća kako bi pokupili ribu, no nekoliko opreznijih pojurilo je prema nekom uzvišenju, vjerojatno znajući iz prijašnjeg iskustva što slijedi. Strahovit nalet mora ubrzo je čitavo selo od 26 slamnatih kuća, stanovnike i stoku odnio 200 metara u unutrašnjost otoka, gdje je sve završilo na hrpi u jednoj lokvi.

Te iste večeri tisuće ljudi okupilo se na plaži jednog drugog otoka kako bi prisustvovalo vjerskom obredu. I opet je iznenadno povlačenje vode navelo znatiželjne Havajce da u velikom broju pohrle na plaže. A onda, naizgled niotkuda, pojavio se divovski val koji se uzdizao šest metara iznad normalne razine plime i jurnuo prema obali ”brzinom trkaćeg konja“, kako je izjavio jedan promatrač. Čak i one najsnažnije plivače more je prilikom povlačenja odnijelo na pučinu, gdje su se zbog iscrpljenosti neki utopili.

Koliko često udaraju?
Íàçàä íà âðõ Go down
Mira

Mira


Áðî¼ ïîðóêà : 37
Registration date : 22.08.2008

Valovi ubojice Empty
ÏîðóêàÍàñëîâ: Re: Valovi ubojice   Valovi ubojice Icon_minitime5/3/2009, 15:50

”Od 1990“, stoji u časopisu Scientific American, ”10 tsunamija odnijelo je preko 4 000 života. U čitavom je svijetu izviješteno o 82 tsunamija — što je puno veći omjer od dosadašnjeg, koji u prosjeku iznosi 57 tsunamija u jednom desetljeću.“ Međutim, ovaj porast, dodaje se u časopisu, uvelike se može pripisati napretku u komunikacijskim vezama, dok je za velik broj stradalih jednim dijelom odgovoran porast broja stanovnika u priobalnim područjima.

Tihi ocean posebice je poznat po tsunamijima, budući da je njegov bazen seizmički najaktivniji. Ustvari, ”teško da prođe ijedna godina bez barem jednog razornog tsunamija negdje na području Tihog oceana“, stoji u jednom priručniku u kojem se također navodi da su ”smrt 62 posto žrtava potresa u Sjedinjenim Državama u proteklih pedeset godina uzrokovali tsunamiji“.

Može li ih se predvidjeti?

U razdoblju između 1948. i 1998. oko 75 posto upozorenja vezanih za tsunamije na Havajima pokazalo se lažnom uzbunom. Razumljivo je da takav omjer čini ljude ravnodušnima. Međutim, sada se koristi mnogo bolji sustav detekcije s elementima suvremene tehnologije. Središnje mjesto u ovom usavršenom detekcijskom sustavu pripada jednom uređaju za mjerenje tlaka na dnu oceana, koji se smješta tisućama metara duboko, na samo oceansko dno.

Ovaj superosjetljivi instrument može razliku u tlaku vode registrirati kao tsunami — čak i ako iznad njega prođe neki koji nije viši od jednog jedinog centimetra. Podaci iz ovog uređaja prenose se putem zvučnih valova do jedne posebne plutače, koja ih potom usmjerava prema satelitu. Dobivene signale satelit zatim odašilja centru za obavještavanje. Znanstvenici su uvjereni da će ovaj precizniji sustav za pravovremeno upozoravanje smanjiti broj lažnih uzbuna.

Najvažniji činioci u promicanju sigurnosti možda su ipak svijest javnosti i obrazovanje. Čak i najbolji sustavi za upozoravanje beskorisni su ukoliko ih ljudi ignoriraju. Stoga ako živite u nizinskom obalnom području koje je često na udaru tsunamija, a mjesne vlasti upozore na njegovo približavanje, osjetite potres ili vidite da se more iznenada povuklo, smjesta potražite neko uzvišenje. Imajte na umu da se na otvorenom moru tsunamiji mogu kretati brzinom mlažnjaka, no i u blizini obale mogu dostizati brzinu vozila na autocesti. Stoga je malo vjerojatno da ćete umaći valu koji ste već vidjeli. Međutim, ako se sa tsunamijem sretnete negdje na otvorenom moru dok uživate u krstarenju ili ribolovu, možete se opustiti — vaša šalica kave ili čaša vina na stolu vjerojatno se neće ni pomaknuti.


Prema časopisu Discover, kružno ili eliptično kretanje vode unutar svih valova također utječe na povlačenje mora. Oni koji plivaju u oceanu imaju osjećaj kako ih neposredno prije nego val dođe do njih voda tjera dalje od obale. Taj učinak još je izraženiji kod tsunamija i jedan je od činilaca koji uzrokuju da plaže i luke neposredno pred dolazak prvog vala presuše.

Tsunamije često pokreću seizmička kretanja na dnu oceana

RASJED

NASTANAK

ŠIRENJE

POPLAVA

Novom tehnologijom, koja se služi detektorima za otkrivanje potresa u moru, nastoji se predvidjeti tsunamije

SATELITSKA VEZA

PLUTAČA

HIDROFON

SIDRO

ZVUČNA VEZA
Íàçàä íà âðõ Go down
Sponsored content





Valovi ubojice Empty
ÏîðóêàÍàñëîâ: Re: Valovi ubojice   Valovi ubojice Icon_minitime

Íàçàä íà âðõ Go down
 
Valovi ubojice
Íàçàä íà âðõ 
Ñòðàíà 1 of 1

Permissions in this forum:Íå ìîæåòå îäãîâîðèòè íà òåìå ó îâîì ôîðóìó
PRIRODA NAS DRAGULJ :: PRIRODA I DRUGE TEME :: PRIRODA I ZAKON PRIRODE-
Ñêî÷è íà: