Priroda je za sve nas nesto izuztno i sto je neophodno za nas zivot. Priroda je deo naseg zivota i kao mi nje. Podelimo osecaje i shvatanje, znanje koje smo prikupili u nasoj prirodi, i upoznajmo se sa Autorom svega toga , koji je s'ljubavlju dao.
 
HomezdravljeCalendarGalleryFAQ/

Share | 
 

 Traganje za rjesenjima

      Go down 
Dafner
Dafner
Dafner


: 245
: France
Registration date : 16.08.2008

: Traganje za rjesenjima   17/1/2009, 21:45

:
Traganje za rješenjima

DOK raspravljamo o sjeni problema, napisao je engleski autor John Lyly, previđamo njegovu bit. Da bismo izbjegli tu zamku, trebamo uistinu zadržati na umu da su mračne sjene koje su se u današnje vrijeme nadvile nad kišnom šumom samo odraz dubljih problema te da će se uništavanje šume nastaviti ukoliko se ne dotaknu temeljni uzroci koji stoje iza toga. Koji su to uzroci? Temeljne snage koje napadaju očuvanje Amazone, kaže jedna studija pod pokroviteljstvom UN-a, jesu siromaštvo i ljudske nepravde.

:
Ne toliko zelena revolucija

Neki istraživači tvrde da je uništavanje šume djelomično nuspojava takozvane zelene revolucije koja je prije nekoliko desetljeća započela u južnom i centralnom Brazilu. Prije toga su tisuće obitelji na malim poljoprivrednim posjedima zarađivale za život tako što su sadile rižu, grah i krumpir te usput uzgajale stoku. A onda su masovne, mehanizirane operacije za uzgajanje soje i hidroelektrični projekti progutali njihovu zemlju te su krave i mjesne usjeve zamijenili poljoprivrednim proizvodima koji su rezervirani za prehranjivanje industrijaliziranih zemalja. Samo između 1966. i 1979. količina obradive zemlje koja je odvojena za izvozne kulture povećala se za 182 posto. Zbog toga je 11 od svakih 12 tradicionalnih zemljoradnika izgubilo svoju zemlju i kruh. Za njih se zelena revolucija pretvorila u mračnu revoluciju.

Kamo su mogli otići ovi zemljoradnici bez zemlje? Političari, koji nisu bili voljni suočiti se s nepravednom raspodjelom zemlje u vlastitom području, ponudili su im izlaz tako što su popularizirali područje Amazone kao zemlju bez ljudi za ljude bez zemlje. Unutar jednog desetljeća nakon što je otvorena prva amazonska autocesta, više od dva milijuna siromašnih zemljoradnika iz južnog Brazila te iz sjeveroistočnog Brazila pogođenog sušom i siromaštvom nastanilo se u tisućama koliba smještenim uz autocestu. Kada je još cesta izgrađeno, još je više budućih zemljoradnika putovalo u Amazonu, spremnih da šumu pretvore u zemlju za obrađivanje. Kada se osvrnu na te programe kolonizacije, istraživači kažu da je nakon gotovo 50 godina kolonizacije bilanca negativna. Siromaštvo i nepravda izvezeni su u Amazonu te su i u području Amazone stvoreni novi problemi.

:
Tri koraka naprijed

Kako bi pomogli dotaknuti uzroke deforestizacije i poboljšati životne uvjete čovjeka u amazonskoj kišnoj šumi, Komisija za razvoj i okoliš Amazonije objavila je dokument u kojem preporučuje da, između ostalog, vlade u amazonskom bazenu poduzmu tri početna koraka. (1) Usredotoče se na ekonomske i socijalne probleme u siromašnim područjima izvan amazonske kišne šume. (2) Iskoriste neposječene šume te ponovno koriste već deforestizirana područja. (3) Pozabave se teškim društvenim nepravdama stvarnim uzrocima ljudske bijede i uništavanja šume. Pogledajmo pobliže ovaj pristup koji se sastoji od ta tri koraka.

:
Investiranje
Usredotočiti se na socijalno-ekonomske probleme. Jedna od djelotvornijih mogućnosti da bi se smanjila deforestizacija, navodi komisija, jest investiranje u neka od najsiromašnijih područja u amazonskim zemljama, ona koja prisiljavaju stanovništvo da u potrazi za boljom budućnošću migrira u Amazonu. Međutim, članovi komisije dodaju da se ta mogućnost rijetko kad uzima u obzir prilikom nacionalnog ili lokalnog planiranja razvoja niti je razmatraju oni koji se u industrijaliziranim zemljama zauzimaju za ozbiljno reduciranje stope deforestizacije Amazone. Ipak, stručnjaci objašnjavaju da ako vladini službenici te zabrinute inozemne vlade svoju ekspertizu i financijsku pomoć usmjere na rješavanje problema kao što je nedostatna raspodjela zemlje ili urbano siromaštvo u okolnim područjima Amazone, na taj će način usporiti priliv zemljoradnika koji odlaze u Amazonu i pomoći da se spasi šuma.

No, što se može učiniti za sitne zemljoradnike koji već žive u Amazoni? Njihovo svakodnevno preživljavanje ovisi o uzgajanju usjeva na tlu koje nije prikladno za obrađivanje.

_________________
   Go down
  http://ruzabela.wwooww.net
Dafner
Dafner
Dafner


: 245
: France
Registration date : 16.08.2008

: Re: Traganje za rjesenjima   17/1/2009, 21:46

:
Šuma radi drveća

Iskorištavanje i ponovno korištenje šume. Tropske se šume pretjerano eksploatiraju, ali i nedovoljno koriste. O tom paradoksu ovisi njihovo spašavanje, kaže UN-ova publikacija, The Disappearing Forests. Stručnjaci kažu da bi čovjek, umjesto da šumu eksploatira tako što je siječe, trebao koristiti šumu tako da vadi ili skuplja njene proizvode, kao što su plodovi, orašasti plodovi, ulja, kaučuk, ekstrakti, ljekovito bilje i drugi prirodni proizvodi. Tvrdi se da takvi proizvodi predstavljaju procijenjenih 90 posto ekonomske vrijednosti šume.

Doug Daly, iz njujorškog Botaničkog vrta, objašnjava zašto on vjeruje da ima smisla prijeći s uništavanja šume na vađenje njenih prirodnih proizvoda: To umiruje vladu na taj način ona ne mora gledati kako se veliki komadi Amazonije skidaju s tržišta. (...) Time se može osigurati život koji će omogućiti ljudima da i dalje žive i rade, a time se štiti i šuma. Prilično je teško pronaći nešto negativno što bi se moglo reći o tome (Wildlife Conservation).

Čuvanje šume radi drveća ustvari poboljšava životne uvjete stanovnikâ šume. Naprimjer, istraživači u Belému, u sjevernom Brazilu, izračunali su da pretvaranje jednog hektra šume u pašnjake donosi zaradu od samo 25 dolara godišnje. Prema tome, samo da bi zaradio brazilsku minimalnu mjesečnu zaradu, čovjeku bi trebalo 48 hektara pašnjaka i 16 grla stoke. Međutim, časopis Veja izvještava da bi budući stočar mogao mnogo više novaca zaraditi tako što bi iz šume vadio njene prirodne proizvode. A opseg proizvoda koji čekaju da ih se sakupi zapanjujuć je kako kaže biolog Charles Clement. Postoji na desetke vrsta povrća, stotine plodova, smola i ulja koji se mogu skupljati i upotrijebiti, dodaje dr. Clement. No problem je u tome što čovjek mora naučiti da je šuma izvor bogatstva, a ne prepreka za stjecanje bogatstva.

:
Drugi život za opustošenu zemlju

Jedan brazilski istraživač po imenu João Ferraz kaže da ekonomski razvoj i očuvanje okoliša mogu ići zajedno. Pogledajte koliko ima šume koja je već uništena. Nema potrebe da se siječe još više nedirnute šume. Umjesto toga, možemo preurediti i ponovno iskoristiti područja koja su već deforestizirana i istrošena. A u amazonskom području ima obilje istrošene zemlje na kojoj se može raditi.

Počevši krajem 1960-ih, vlada je davala ogromne novčane potpore kako bi krupne ulagače potaknula da šumu pretvaraju u pašnjake. Oni su to i učinili, no kako objašnjava dr. Ferraz, nakon šest godina pašnjaci su se iscrpili. Kasnije, kada su svi shvatili da se radilo o velikoj greški, krupni su zemljoposjednici rekli: U redu, dovoljno novaca dobili smo od vlade i otišli. Kakav je rezultat? Nekih 200 000 kvadratnih kilometara napuštenih pašnjaka odumire.

No, istraživači poput Ferraza u današnje vrijeme pronalaze nove načine korištenja ove istrošene zemlje. Kako? Prije nekoliko godina na jednoj napuštenoj stočnoj farmi posadili su 320 000 sadnica amazonskog oraha. Danas su te sadnice stabla koja rađaju plod. Budući da stabla brzo rastu i ujedno pružaju korisno drvo, sada se sadnice amazonskog oraha sade na deforestiziranoj zemlji u različitim dijelovima amazonskog bazena. S gledišta stručnjaka, vađenje prirodnih proizvoda, poučavanje zemljoradnika da sade višegodišnje kulture, prilagođavanje metoda kako bi se skupljalo drvo, a da se ne oštećuju šume te oživljavanje istrošene zemlje, predstavljaju prosvjetljujuće alternative koje mogu doprinijeti tome da šuma i dalje postoji. (Pogledajte okvir pod naslovom Rad na očuvanju.)

Ipak, službenici kažu da je za spašavanje šume potrebno više nego samo preoblikovati istrošenu zemlju. Potrebno je preoblikovati ljudsku prirodu.

_________________
   Go down
  http://ruzabela.wwooww.net
Dafner
Dafner
Dafner


: 245
: France
Registration date : 16.08.2008

: Re: Traganje za rjesenjima   17/1/2009, 21:49

:
Kako ispraviti ono što je krivo

Pozabaviti se nepravdama. Pohlepa je često uzrok nepravednog ponašanja ljudi kojim se krše prava drugih. I kao što je zapazio drevni filozof Seneka, za pohlepu sva je priroda premalo uključujući i golemu amazonsku kišnu šumu.

Za razliku od siromašnih amazonskih zemljoradnika koji naporno rade, industrijalci i vlasnici velikih površina zemlje gule šumu kako bi napunili svoje novčanike. Vlasti ističu da Zapadne zemlje u jednakoj mjeri snose krivicu zato što su uvelike potpomagale rad motornih pila u Amazoni. Bogate industrijalizirane zemlje, zaključila je jedna grupa njemačkih istraživača, u velikoj su mjeri uzrokovale već postojeću štetu za okoliš. Komisija za razvoj i okoliš Amazonije kaže da je za očuvanje Amazone potrebno ništa manje nego nova globalna etika, etika koja će stvoriti bolji način razvoja, temeljena na međuljudskoj solidarnosti i pravednosti.

Međutim, oblaci dima koji se i dalje uzdižu nad Amazonom podsjećaju da, unatoč nastojanjima ekološki svjesnih muškaraca i žena širom svijeta, pretvaranje prosvjetljujućih ideja u stvarnost jednako je teško koliko i zgrabiti dim. Zašto?


Korijeni poroka kao što je pohlepa prodiru duboko u samu strukturu ljudskog društva, daleko dublje nego što korijeni amazonskog drveća prodiru u šumsko tlo. Iako bismo mi osobno trebali učiniti ono što možemo kako bismo doprinijeli očuvanju šume, nije realno očekivati da će ljudi, koliko god bili iskreni, uspjeti u tome da iskorijene duboke i zamršene uzroke uništavanja šume. Ono što je drevni kralj Salamun, mudri promatrač ljudske prirode, zapazio prije nekih tri tisuće godina još uvijek vrijedi. Samo pomoću ljudskih nastojanja, što je krivo ne može se ispraviti (Propovjednik 1:15). Nešto slično kaže i jedna portugalska poslovica: O pau que nasce torto, morre torto (Drvo koje se rađa krivo i umire krivo). Unatoč tome, kišne šume diljem svijeta imaju budućnost. Zašto?

:
Predstoji prosvjetljenje

Prije nekih stotinu godina brazilski je autor Euclides da Cunha bio toliko impresioniran divljom raskoši životnih oblika u Amazoni da je šumu opisao kao neobjavljenu i suvremenu stranicu Postanka. I premda je čovjek bio zaposlen prljanjem i trganjem te stranice, neposječena Amazona još uvijek je, kako kaže izvještaj Amazonia Without Myths, nostalgični simbol Zemlje kakva je bila u vrijeme Stvaranja. No koliko još dugo?

Razmotrite sljedeće: Amazonska kišna šuma i druge kišne šume širom svijeta objelodanjuju dokaz, kako je to da Cunha formulirao, jedinstvene inteligencije. Od svog korijenja pa do lišća, drveće šume objavljuje da je djelo majstorskog arhitekta. Ako je tako, hoće li onda taj Veliki Arhitekt dozvoliti da pohlepni čovjek uništi kišne šume i razori Zemlju? Biblijsko proročanstvo na to pitanje odgovara glasnim ne! Ono kaže: Narodi su provodili svoju srdžbu, ali dođe tvoja [Božja] srdžba i vrijeme kad treba (...) uništiti one koji kvare zemlju (Otkrivenje 11:18, St).

No, zapazite da nam to proročanstvo kaže da će Stvoritelj ne samo zahvatiti u korijen problema tako što će ukloniti pohlepne ljude nego i da će to učiniti u naše vrijeme. Zašto to možemo reći? Pa, proročanstvo kaže da Bog stupa u akciju u vrijeme kada čovjek kvari Zemlju. Kada su prije gotovo dvije tisuće godina napisane te riječi, čovjeku su nedostajali i broj ljudi i sredstva da to učini. No situacija se promijenila. Prvi put u svojoj povijesti, kaže se u knjizi Protecting the Tropical ForestsA High-Priority International Task, danas je čovječanstvo u poziciji da uništi temelje vlastitog preživljavanja, ne samo u pojedinačnim područjima ili dijelovima već u svjetskom razmjeru.


:

Rad na očuvanju

Područje od gotovo 400 000 kvadratnih metara guste sekundarne šume u gradu Manausu koji se nalazi u centralnoj Amazoniji pruža smještaj različitim uredima brazilskog Nacionalnog instituta za istraživanje Amazonije, ili INPA. Ova institucija stara 42 godine, s 13 različitih odjela koji pokrivaju sve od ekologije preko šumarstva do ljudskog zdravlja, najveća je organizacija za istraživanje u tom području. Ona isto tako udomljuje jednu od najbogatijih zbirki amazonskih biljaka, riba, gmazova, vodozemaca, sisavaca, ptica i insekata na svijetu. Rad 280 istraživača u tom institutu doprinosi čovjekovom boljem razumijevanju složenih međudjelovanja amazonskih ekosistema. Posjetioci instituta odlaze s osjećajem optimizma. Usprkos birokratskim i političkim ograničenjima, brazilski i inozemni znanstvenici zasukali su svoje rukave kako bi radili na očuvanju krunskog dragulja svjetskih kišnih šuma Amazone.

Šumska cesta nastala krčenjem šume



Proizvodi kišne šume: plodovi, orasi, ulja, kaučuk i još mnogo više



J. van Leeuwen, INPA-CPCA, Manaus (Brazil)

_________________
   Go down
  http://ruzabela.wwooww.net
Slavica



: 6
: Brazil
Registration date : 30.10.2008

: Re: Traganje za rjesenjima   18/1/2009, 17:09

Hvala Dafner za ovaj clanak, stvarno je interesantan. cheers
   Go down
  http://naturemonami.monforum.fr/index.php
Sponsored content




: Re: Traganje za rjesenjima   Today at 04:58

   Go down
 
Traganje za rjesenjima
         
1 of 1

Permissions in this forum:
PRIRODA NAS DRAGULJ :: PRIRODA I DRUGE TEME :: SEKCIJA ZA TEME NEPOSTOJECE NA FORUMU-