Priroda je za sve nas nesto izuztno i sto je neophodno za nas zivot. Priroda je deo naseg zivota i kao mi nje. Podelimo osecaje i shvatanje, znanje koje smo prikupili u nasoj prirodi, i upoznajmo se sa Autorom svega toga , koji je s'ljubavlju dao.
 
HomezdravljeCalendarGalleryFAQ/УпутствоТражиРегиструј сеПриступи

Share | 
 

 Zimski san medvjedice

Погледај предходну тему Погледај следећу тему Go down 
АуторПорука
Dafner
Dafner
Dafner


Број порука : 245
Локација : France
Registration date : 16.08.2008

ПорукаНаслов: Zimski san medvjedice   17/1/2009, 21:34

Zimski san medvjedice

Цитат :
OD DOPISNIKA IZ FINSKE

PTICE selice koje kreću na put nepogrešivo najavljuju dolazak jeseni na sjever. Kako bi umaknula ledenoj hladnoći, uskomešana jata živahnih čvoraka i jata otmjenih ždralova formiranih u obliku klina prelijeću nebom u smjeru juga. U isto vrijeme nezgrapni mrki medvjed također se suočava s hladnim zimskim vremenom. Kako će preživjeti kada raslinje uvene, tlo se smrzne i sve prekrije snježni prekrivač? Lako je onima koji imaju krila, oni mogu pobjeći, no mrki medvjed ne može samo tako odjuriti preko brda i dolina kako bi uživao u toplijoj klimi.

No medvjed se prilično dobro snašao. Svu hranu koja mu je potrebna za zimu on pojede tijekom ljeta i potom prespava do proljeća. To, doduše, i nije baš tako jednostavno kako bi se moglo činiti. Zamislite samo kako biste vi izgledali da pola godine ništa ne jedete i ne pijete. No razmotrimo zajedno neke zanimljivosti vezane za zimski san medvjedice.
Цитат :

Ljeto bez predaha

Da bi mogla nekoliko mjeseci preživjeti bez hrane, medvjedica mora unaprijed nakupiti dovoljno masnih rezervi. Zbog toga se baš i ne brine previše o svojoj figuri. Najvažnije joj je da nakupi što više sala, koje na pojedinim mjestima može biti debelo i do osam centimetara. Premda najradije jede bobice bogate šećerom, medvjedica nije izbirljiva. Jede sve po redu — korijenje, sitne sisavce, ribu i mrave. Do jeseni joj se težina može povećati sa 130 na 160 kilograma, od čega jedna trećina otpada na salo (u to doba godine mužjak može težiti čak 300 kilograma). Prije nego što otplovi u svijet snova, medvjedica prestane jesti i prazni crijeva. Nakon toga gotovo pola godine neće jesti, urinirati niti izbacivati izmet.

Pogodno mjesto za brlog je bilo kakva špilja, napušteni mravinjak ili šupljina ispod korijenja drveta — jedino je važno da je mjesto tiho. Na kraju krajeva, nitko ne voli da ga se ometa dok spava. Medvjedica skuplja grane smreke, mahovinu, otpalo lišće, travu i još štošta čime puni brlog kako bi ga učinila što udobnijim. Sam brlog nije puno veći od nje same. Kad dođe zima, snijeg će ga potpuno prekriti tako da će ostati samo otvor za zrak, koji će primijetiti tek neki oštrooki promatrač.

Цитат :
Počinak

Neki manji sisavci, kao što su ježevi, šišmiši i puhovi, glavninu zime provedu u stanju nalik smrti, a tjelesna im se temperatura spusti toliko da se gotovo izjednači s temperaturom zraka. No kod medvjeda se tjelesna temperatura spusti samo za otprilike 5 Celzijevih stupnjeva, zbog čega njegov san nije jako dubok. ”To što on spava ne znači da nije pri svijesti. On diže glavu i praktički svaki dan mijenja položaj tijela“, objašnjava profesor Raimo Hissa, koji na Sveučilištu Oulu (Finska) već dugi niz godina proučava zimski san medvjeda. Pa ipak, rijetko se kada dogodi da medvjed usred zime iziđe iz svog brloga.

Za vrijeme zimskog drijemeža tjelesni se procesi ove životinje sporo odvijaju. Rad srca se usporava, pa ono kuca manje od deset puta u minuti, a usporava se i izmjena tvari u organizmu. Čim zadovoljno utone u san, njen organizam počinje sagorijevati masnoću, što je za medvjedicu izuzetno važno. Razgradnjom sala tijelo se opskrbljuje neophodnim kalorijama i vodom. No unatoč tome što su životne funkcije usporene, izmjena tvari u organizmu i dalje se odvija, pa nastaje određena količina otpadnih tvari. Kako će ih se medvjedica riješiti, a da ne onečisti brlog? Pa, umjesto da ih izbacuje, njeno ih tijelo prerađuje!

Profesor Hissa objašnjava: ”Urea, konačni dušični proizvod metabolizma, vraća se iz bubrega i mokraćnog mjehura putem krvotoka u crijeva, gdje je bakterije u procesu hidrolize pretvaraju u amonijak.“ Još više zadivljuje to što se nastali amonijak ponovno vraća u jetru, gdje od njega nastaju nove aminokiseline, spojevi koji su neophodni za stvaranje bjelančevina. Zahvaljujući upravo toj sposobnosti organizma da otpadne tvari pretvara u korisne tvari medvjedica je tijekom čitavog tog dugačkog perioda mirovanja opskrbljena s dovoljno energije!

Nekada su ljudi običavali loviti medvjede dok su spavali u svojim brlozima. I doista, pospani brundo bio je uistinu lak plijen. Lovci bi prvo pronašli brlog, a zatim ga polako okružili. Nakon toga medvjeda bi probudili i ubili. Međutim, danas je zimski lov na medvjede zabranjen praktički u čitavoj Evropi jer ga se smatra okrutnim.

_________________
Назад на врх Go down
Погледај профил корисника http://ruzabela.wwooww.net
Dafner
Dafner
Dafner


Број порука : 245
Локација : France
Registration date : 16.08.2008

ПорукаНаслов: Re: Zimski san medvjedice   17/1/2009, 21:35

Цитат :
Novi život

Dok mužjak čitavu zimu samo ljenčari, okrećući se bezbrižno s jedne strane na drugu, kod medvjedice to nije slučaj. Naime, medvjedi se pare u rano ljeto, no oplođena jajašca miruju u ženkinoj utrobi sve dok ona ne utone u zimski san. Zameci se tada pričvrste za stijenku maternice i počnu se razvijati. Nakon svega dva mjeseca, negdje u prosincu ili siječnju, tjelesna temperatura medvjedice malo se povisi i ona na svijet donosi dva ili tri mladunca.

Nakon toga tjelesna joj se temperatura ponovno spusti, no ne tako nisko kao prije. Otac mladunaca ne prisustvuje njihovom dolasku na svijet, no da je to slučaj, to bi za njega moglo biti prilično veliko razočaranje. Robusni mužjak teško da bi u tim slabašnim stvorenjima koja ne teže niti 400 grama prepoznao svoje potomke.

Mladunci se hrane hranjivim mlijekom majke, što dodatno iscrpljuje njene zalihe energije. Brzo napreduju, pa u proljeće te male krznate loptice već dostignu težinu od oko pet kilograma. To znači da je u skučenom medvjedičinom stanu sada već prilično živo.

Цитат :
Proljeće

Ožujak je. Hladna je zima prošla, snijeg se topi i ptice se vraćaju s juga. Krajem mjeseca mužjaci se polako izvlače iz svog zimskog brloga. Međutim, medvjedica će počivati još nekoliko tjedana; možda zato što su je mladunci iscrpili.

Nakon ovog dugačkog drijemeža medvjedica je sama kost i koža, naročito kada se uzme u obzir kako je jedro izgledala ujesen. Njeno se salo otopilo baš kao što se otopio i snijeg. Inače, medvjedica je nevjerojatno vitalna — nema rana od ležanja, grčeva ili znakova osteoporoze. Izlazi iz brloga i nakon nekog vremena izbacuje iz crijeva ”čep“ od nakupljenih otpadnih tvari.

Obično ne jede još dva do tri tjedna, budući da organizmu treba vremena da ponovno počne normalno funkcionirati. Naravno da nakon toga medvjedica jedva čeka da se baci na jelo. Međutim, priroda se tek budi, pa u šumi i nema baš previše hrane za nju. Zbog toga se ona s tekom baca na larve i kukce, glođe ostatke strvina, a ponekad se čak da u potjeru za nekim sobom.

Naravno, medvjedica mora naučiti svoje mlade da se ponašaju kao pravi medvjedi, pri čemu ih pazi kao zjenicu svog oka. Jedna stara izreka kaže: ”Bolje je da čovjeka srete medvjedica kojoj su oteti medvjedići, nego bezumnik u svom bezumlju“ . Drugim riječima, ni jedan ni drugi susret nisu poželjni. ”Medvjedica ima pune ruke posla dok podiže svoje mlade. Kad se približi mužjak, majka ih odmah šalje na stablo jer bi ih on, bez obzira na to što im je [možda i] otac, mogao ozlijediti“, objašnjava Hissa.

Naredne zime medvjedica će mlade povesti u svoj brlog. No godinu dana nakon toga odrasli će mladunci morati potražiti svaki svoj brlog jer je došlo vrijeme da medvjedica na svijet donese novo pokoljenje medvjedića.

Puno se toga već saznalo o složenoj i čudesnoj pojavi zimskog sna kod medvjeda, no mnogi zadivljujući detalji još su uvijek nepoznanica. Zašto medvjed ujesen postaje pospan i gubi tek? Zbog čega nema problema s osteoporozom? Nije jednostavno otkriti sve medvjedove tajne, što je i razumljivo. Na kraju krajeva, svatko ima pravo na izvjesnu mjeru privatnosti!

Цитат :
Istraživanje zimskog sna kod medvjeda

Istraživači s Odsjeka za zoologiju na Sveučilištu Oulu već nekoliko godina proučavaju fiziološke procese u organizmu životinja koji im omogućavaju da se prilagode na hladnoću. Istraživanja na evropskom mrkom medvjedu započela su 1988. i otada je njima obuhvaćeno 20 medvjeda. Za te je medvjede u zoološkom vrtu sveučilišta napravljen poseban brlog.

Uz pomoć kompjutera, laboratorijskih testova i videokamere istraživači otkrivaju pojedinosti u vezi s njihovom tjelesnom temperaturom, metabolizmom i aktivnošću te promjenama u krvi i radu hormona koje se zbivaju tijekom zimskog sna. U tu svrhu surađuju i sa sveučilištima iz drugih zemalja, uključujući i daleki Japan. Istraživači se nadaju da će im dobivene informacije poslužiti čak i u liječenju fizioloških poremećaja u ljudskom organizmu.

_________________
Назад на врх Go down
Погледај профил корисника http://ruzabela.wwooww.net
 
Zimski san medvjedice
Погледај предходну тему Погледај следећу тему Назад на врх 
Страна 1 of 1

Permissions in this forum:Не можете одговорити на теме у овом форуму
PRIRODA NAS DRAGULJ :: PRIRODA I DRUGE TEME :: PRIRODA I ZAKON PRIRODE-
Скочи на: