Priroda je za sve nas nesto izuztno i sto je neophodno za nas zivot. Priroda je deo naseg zivota i kao mi nje. Podelimo osecaje i shvatanje, znanje koje smo prikupili u nasoj prirodi, i upoznajmo se sa Autorom svega toga , koji je s'ljubavlju dao.
 
HomezdravljeCalendarGalleryFAQ/

Share | 
 

 Pcelarstvo...

      Go down 
Lydia
Lydia
Lydia


: 143
: Austrija
Registration date : 16.08.2008

: Pcelarstvo...   12/1/2009, 00:50

Pčelarstvo slatka priča
Od dopisnika iz Grčke
BLAGA se svjetlost lagano prosipa preko neba kako sviće dan. Usred ranojutarnje hladnoće i maglice jedan se kamionet tiho zaustavlja na rubu ceste kod podnožja jednog planinskog obronka. Pomaljaju se dva nejasna lika odjeveni u pamučne radne hlače, s rukavicama, čizmama i šeširima širokog oboda s koprenom. Pažljivim, ali žustrim pokretima tovare mnoštvo drvenih kutija na kamionet. Nekoliko lopova koji bježe s lakim plijenom? Ne, nekoliko pčelara koji se pomno brinu za svoju vojsku dragocjenih pčela spremni da se zapute do drugog odredišta gdje se nalaze ove tvornice za proizvodnju nektara.
Pčelari su posebna vrsta ljudi, koji se hvale svojim uzajamnim odnosom s posebnom vrstom kukaca. Na jednoj strani imamo pčelu medaricu, ekonomski možda najvrednijeg od svih kukaca, koja proizvodi med i pčelinji vosak te oprašuje ogroman niz poljoprivrednih kultura. Na drugoj strani imamo ljude koji teško zarađuju svoj kruh uzgajajući pčele te koji istovremeno vole ova mala stvorenja i razumiju što ih pokreće, kako se jedan od njih izrazio.
Njegova su briga svakodnevna čuda
Postati pčelar može zvučati jednostavno: Potrebno je nabaviti nekoliko košnica punih pčelinjih kolonija, smjestiti ih na lokaciju koja obiluje nektarom i vratiti se nakon nekoliko mjeseci da bi se pokupilo proizvode. Ali to nije slučaj. Da bismo saznali što je ustvari potrebno, razgovarali smo s Johnom i Mariom, profesionalnim pčelarima, koji su nam rado ispričali o svom zanimanju koje jako vole.
Pčelarstvo je posao u koji su uključena svakodnevna čuda, zapaža John dok se naginje nad otvorenu košnicu. Kako sada stvari stoje, nitko još jasno ne razumije visokostruktuiran život zajednice, razvijene vještine komuniciranja te izvrsne radne navike pčele medarice.
Proučavajući povijest profesionalnog pčelarstva, John spominje da su u prošlosti pčelari skupljali med tako da su uništavali kolonije, koje su nastanjivale šuplje drveće i druge šupljine. Međutim, godine 1851. američki je pčelar Lorenzo Lorraine Langstroth otkrio da pčele između voštanog saća ostavljaju prostor od otprilike šest milimetara. Tako se moglo koristiti izrađene drvene košnice u kojima se sličan razmak ostavlja između okvira saća. Sada se moglo izvaditi pojedine okvire iz košnice i pokupiti med i vosak, a da se ne uništi kolonija.
Za uspješan uzgoj pčela, nastavlja John, morate imati snažnu ljubav za svoje kolonije pčela. Vi ste pčelama poput oca i vjerujem da one to shvaćaju i da u skladu s tim reagiraju. Postajete i njihov liječnik, njihov njegovatelj, a i njihov hranitelj tijekom teških zimskih perioda.
Maria dodaje: Dobar pčelar može mnogo toga zaključiti samo letimičnim pogledom na košnicu, koja obično sadrži između 8 i 80 tisuća pčela. Ukoliko imate iskustva, po samom zvuku ćete znati, kad otvorite košnicu, da li kolonija napreduje, da li je produktivna i sretna; da li je gladna; da li je postala siroče zbog toga što je matica uginula; da li je uznemirena uslijed nečeg neugodnog što se desilo i još puno, puno toga.
Važni činioci za uspješno bavljenje pčelarstvom
Ključno je da pčelar pažljivo odabere lokaciju gdje će smjestiti svoje košnice, objašnjava John. Puno ulažemo truda da pronađemo pašnjake u cvatu gdje pčele mogu naći hranu.
Pčelar će možda tražiti lokacije gdje cvjetaju naranča i lipa kako bi njegova kolonija stalno bila zaposlena. Tijekom ljeta i jeseni, područje puno borova i jela potpomoći će da se proizvede kvalitetan med bistrocrvenkaste boje, koji se dobro prodaje na tržištu. Polja divlje majčine dušice u cvatu dat će med najbolje kvalitete kralja među vrstama meda, kako ga pčelari nazivaju. Pčele također obilaze bijelu djetelinu, žuti slatki kokotac i alfalfu.
Najvažnije je biti praktičan. Maria objašnjava: Kad košnice smjestimo u planinsko područje, korisno je ako ih smjestimo u blizini podnožja planine. Pčele tako mogu letjeti uzbrdo, posjetiti bujno rascvalo drveće i potom natovarene lakše letjeti silaznim putem natrag do svojih košnica. Ako bi košnice bile visoko na obronku iznad drveća, to bi izmorilo pčele i štetno djelovalo na produktivnost kolonije.
Svaki pčelar razumije vitalnu ulogu koju ima matica za dobrobit i produktivnost kolonije, kaže John dok pažljivo drži jedan od okvira košnice s mladom maticom smještenom u sredini okvira. U košnicama koje daju mali broj potomaka i malu količinu meda, maticu se mora ubiti i zamijeniti. Kolonije s mladim maticama proizvode najviše meda. Isto tako, kad želimo stvoriti nove kolonije, uzmemo zdravu dvostruku košnicu punu pčela te odvojimo gornju i donju kutiju. U jednoj polovici ostane matica, pa zato u drugu polovicu stavimo mladu oplođenu maticu. Do vremena kad cvijeće počne cvjetati, nova će matica polagati jaja, puneći košnicu mladim pčelama radilicama.

_________________

http://naturemonami.monforum.fr/index.php
   Go down
  http://ruzabela.wwooww.net
Lydia
Lydia
Lydia


: 143
: Austrija
Registration date : 16.08.2008

: Re: Pcelarstvo...   12/1/2009, 00:50

Koliko dugo živi pčela? Rekli su nam da je životni vijek pčele radilice obrnuto proporcionalan njenoj marljivosti. U ljeto, kad pčela oblijeće cvjetove oko 15 sati dnevno te leti brzinom od nekih 21 kilometar na sat, živi svega šest tjedana. Vrijeme zime je manje fizički zahtjevno za pčele, budući da rade svega dva do tri sata dnevno, pa tako uspiju doživjeti nekoliko mjeseci.
Raznovrsni proizvodi
Prva stvar koja nam padne na um kad govorimo o pčelarstvu jest, naravno, med. Ova slatka, viskozna tekućina nektar je koji je preradila pčela radilica. Jedna košnica za komercijalne svrhe godišnje može u prosjeku dati 29 kilograma meda. Pčelinji vosak je još jedan vrijedan nusproizvod pčelinjeg rada. Saće je upotrebivo otprilike pet do šest godina. Dotada mu boja potamni zbog toga što se razni mikrobi i paraziti nastane na njemu, pa ga se stoga mora zamijeniti. Saće koje se više ne koristi prerađuje se radi dobivanja pčelinjeg voska. Prosječna tržišna proizvodnja kreće se od 9 do 18 kilograma pčelinjeg voska na svaku tonu sakupljenog meda.
Pelud koji je glavni izvor proteina, vitamina, minerala i masti za rast kraljice, radilica i trutova neki ljudi također hvale kao odličan prirodan lijek za brojne fizičke bolesti. Po košnici ga se godišnje može dobiti oko pet kilograma. Propolis je tvar koju pčele koriste za izoliranje svoje košnice te za oblaganje bilo kakvog uljeza koji je prevelik da bi ga mogle odstraniti.
Izravno ili neizravno, proizvodnja oko četvrtine hrane koju konzumiramo ovisi o sposobnosti pčele da opraši poljoprivredne kulture. Jabuke, bademi, lubenice, šljive, kruške, krastavci te razne vrste bobica, sve ovisi o oprašivanju koje obavlja pčela. To je slučaj i s raznim vrstama sjemenskih kultura, uključujući i mrkvu, luk, pa čak i suncokret. Pčele utječu i na meso i mliječne proizvode jer oprašuju alfalfu koja se koristi kao stočna hrana.
Instinktivno mudre
Mislim da većina pčelara stvarno vjeruje u Boga, kaže Maria, podsjećajući nas na našu nesposobnost da objasnimo zamršenost pčelinje društvene strukture, njihovog fascinantnog razvoja složenog života u zajednici i njihovih izvanrednih sposobnosti u orijentaciji i komunikaciji. Mnogi bi ljudi koji proučavaju i brinu se za pčele sve ovo spremno pripisali činjenici da su pčele instinktivno mudre, a takvim ih je instinktom darežljivo obdario naš Veličanstveni Stvoritelj, Jehova Bog. (Usporedite Priče Salamunove 30:24, NW.)

_________________

http://naturemonami.monforum.fr/index.php
   Go down
  http://ruzabela.wwooww.net
Lydia
Lydia
Lydia


: 143
: Austrija
Registration date : 16.08.2008

: Re: Pcelarstvo...   12/1/2009, 00:51

Posjet jednom egzotičnom vrtu
MOJA je majka voljela ruže. Uzgajala ih je. Kao dijete satima sam s njom bio u vrtu, plijeveći, obrezujući, režući i njegujući biljke. Pokazala mi je da vrtlarstvo može biti užitak. Posijala je u mene sjeme interesa za vrtlarstvo, koje je cijeli život ostalo u meni.
Vrtlarstvom sam se prestao baviti kad sam otišao od kuće i upisao se na Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyu. Za vrijeme studija za inženjera uživao sam u ljupkim vrtovima fakultetskog kompleksa. U Vijetnamu je bjesnio rat, a mene je u bliskoj budućnosti čekala jedna velika promjena.
Odlučio sam stupiti u redove mirovnih snaga te sam poslan na Sveučilište u Washingtonu na obuku. Tamošnji fakultetski kompleks nalikovao je raju. Gdje god sam pogledao bilo je jezera, vrtova, travnjaka i planinskih vrhova prekrivenih snijegom. Zatim sam 1964. otišao u La Paz (Bolivija) budući da sam dobio posao kao profesor na Sveučilištu San Andres. Kakva je to bila razlika! Napustio sam područje koje je u razini mora i otišao na 3 500 metara nadmorske visine. Tamo je malo toga uspijevalo i od vrtlarstva je ostala tek uspomena.
Nakon dvije godine provedene u Boliviji zaposlio sam se kao učitelj u srednjoj školi Wahiawa na Havajima. Živio sam u malenoj kolibi na rtu plaže u Sunset Pointu i tamo se zaljubio u palme i druge tropske biljke. Osjećao sam se kao u raju. Tada mi je palo na pamet da jednog dana napravim vrt u kojem će palme biti najzastupljenije.
Vratio sam se u San Diego, a nakon toga sam 18 mjeseci putovao auto-stopom od Kalifornije do Ognjene zemlje u Argentini. U to sam vrijeme počeo čitati Bibliju. Na svom sam putovanju proveo mnoge duge sate u džunglama, vrtovima i parkovima, razmišljajući o onome što sam čitao u Bibliji. Na koncu sam se 1972. vratio u San Diego i započeo dugogodišnji i zadovoljavajuć posao predajući matematiku u Coronadu (Kalifornija). Moja se ideja da u dvorištu imam vrt tropskih biljaka počela ostvarivati.
Moj prvi vrt
U svibnju 1973. kupio sam kućicu u blizini Tihog oceana, u Ocean Beachu (Kalifornija). Našao sam se na vrhu jednog brda s kućicom, velikim dvorištem i ljubavlju prema vrtlarstvu. To je bio savršen scenario za ono što je trebalo doći, za moj jedinstveni vrt.
Na početku sam biljke sadio nasumce. Bio je to eksperiment s uspjesima i promašajima. Ako bi mi se neka biljka svidjela, kupio bih je i posadio. Sadio sam sve što mi je bilo lijepo za oko i što bi mi privuklo pažnju. Gledao sam te biljke kako rastu voćke, borove, bjelogorična stabla, zimzelena stabla, razno grmlje, cvijeće. Uzgajao sam sve i svašta.
Mnoge biljke koje sam uzgajao bile su one kojih sam se sjećao iz djetinjstva. Briga za biljke bila je miran i zabavan posao, posao koji je opuštao i donosio zadovoljstvo. Razmišljao sam o ljepoti, izgledu, složenosti i svrsi postojanja tih djela stvaranja.
Nije mi se svaka biljka sviđala niti se svaka uklapala u moju zamisao o vrtu, pa sam zato mnoge prestao uzgajati. Tragao sam za nekim naročitim izgledom. Biljke koje su zakrčivale vrt i prebrzo se širile nisu bile dobrodošle. Bilo je previše posla oko njih jer su trebale puno njege! Pored toga, želio sam uzgajati rijetke biljke ne one uobičajene ili vrtne. Trebalo mi je nešto što bi bilo tema vrta. I tada se dogodilo!


Ljudskim bi proporcijama odgovarao neboder viši od devet kilometara.
[Okvir/slike na stranicama 16 i 17]
METAMORFOZA - novi izgled, novi način života
Neki kukci potpuno promijene svoj izgled prolazeći proces koji se naziva metamorfoza što doslovno znači promjena oblika. Promjene znaju biti poprilično velike. Ličinke se pretvaraju u muhe, gusjenice u leptire, a ličinke koje žive u vodi u leteća vretenca. Stotine tisuća kukaca doživljava metamorfozu.
Da bi nastupila takva preobrazba koja se može usporediti s pretvaranjem vlaka u avion mora doći do velikih modifikacija u tijelu kukca. Naprimjer, razmotrite leptira. Dok začahurena gusjenica potpuno miruje, veći dio njenog tkiva i tjelesnih organa otpada, a razvija se cijeli komplet novih, potpuno razvijenih organa poput krila, očiju i ticala.
Preobrazba često podrazumijeva i novi način života. Primjerice, vretence se, dok je ličinka, hrani ribicama ili punoglavcima, ali kad postane odrastao kukac koji može letjeti, mijenja svoj način prehrane i počinje se hraniti kukcima. To bi bilo slično tome da čovjek prvih 20 godina života provede živeći u moru, a ostatak života leti poput ptice.
Je li evolucija mogla upravljati ovim zadivljujućim preobrazbama? Kako je moguće da se gusjenica tek tako pojavi na sceni i da u sebi ima ugrađen program prema kojem će se preobraziti u leptira? Što je, uzme li se to u obzir, nastalo prije gusjenica ili leptir? Jedno ne može postojati bez drugoga, jer se upravo leptiri razmnožavaju i polažu jaja.
Proces metamorfoze nedvojbeno pruža uvjerljive dokaze za postojanje Vrhunskog Konstruktora, kojega Biblija naziva Stvoriteljem svega, Svemogućeg

Iskazati čast Stvoritelju
Tako zapanjujuća raznolikost i zamršeni mehanizmi živo su svjedočanstvo o mudrosti Stvoritelja. Sigurno je da slijepi slučaj ili puka potreba ne mogu biti odgovorni za ta čuda.
Isus Krist je govorio o još jednoj pouci koju treba izvući iz takve ljepote cvijeća: Razmislite o cvijeću koje raste u poljima, rekao je. Uvjeravam vas da se čak niti Salomon u svom svojem kraljevskom ruhu nije obukao kao jedan od njih. Pa, ako Bog tako oblači divlje cvijeće (...) zar neće mnogo više brinuti za vas? (Matej 6:29, 30, New Jerusalem Bible).
Možemo se radovati vremenu kad će čovjek opet brinuti za neprocjenjive orhideje našeg planeta. Tisuće tropskih vrsta još uvijek čekaju da ih se otkrije i tko zna koje tajne i iznenađenja možda sadrže! Ali, bez obzira kakve su boje i oblika, bez sumnje će i dalje povećavati naše cijenjenje prema stvaralačkoj ljepoti i raznolikosti. (Usporedi Izaija 35:1, 2.)

_________________

http://naturemonami.monforum.fr/index.php
   Go down
  http://ruzabela.wwooww.net
Sponsored content




: Re: Pcelarstvo...   Today at 06:59

   Go down
 
Pcelarstvo...
         
1 of 1

Permissions in this forum:
PRIRODA NAS DRAGULJ :: PRIRODA I DRUGE TEME :: PRIRODA I ZAKON PRIRODE-