Priroda je za sve nas nesto izuztno i sto je neophodno za nas zivot. Priroda je deo naseg zivota i kao mi nje. Podelimo osecaje i shvatanje, znanje koje smo prikupili u nasoj prirodi, i upoznajmo se sa Autorom svega toga , koji je s'ljubavlju dao.
 
HomezdravljeCalendarGalleryFAQ/

Share | 
 

 Je li to cvijeće ili korov?

      Go down 
Kris



: 36
: France
Registration date : 21.09.2008

: Je li to cvijeće ili korov?   6/1/2009, 13:23

:

Je li to cvijeće ili korov?
Od dopisnika iz Kanade
Poljsko cvijeće je prekrasno! Zastanite na trenutak i promotrite te čudesno oblikovane glavice u cvatu. Pogledajte njihove prekrasne raznovrsne boje. Osjetite njihov ugodan miris. Teško ćete odoljeti i želji da dodirnete te nježne latice. Naša osjetila svjedoče o veličanstvenosti poljskog cvijeća. Njegova nas ljepota čak raduje. Doista, poljsko cvijeće oplemenjuje svijet koji nas okružuje. Ono na poseban način doprinosi ljepoti našeg života. Za to trebamo biti zahvalni njegovom Tvorcu!


Premda cvjetovi svojim prekrasnim bojama, oblicima i mirisom izazivaju naše divljenje, njihov je glavni zadatak proizvesti sjemenje za daljnju oplodnju. Zbog toga je cvijeće stvoreno tako da privlači kukce, ptice, pa čak i šišmiše, koji ga oprašuju. Ptice pjevice i leptiri naročito vole poljsko cvijeće. Za razliku od kultiviranog cvijeća, divlje je cvijeće za njih izvor hrane, kaže stručnjak za hortikulturu i pisac Jim Wilson. Zanimljivo je da je prema djelu The World Book Encyclopedia sve cvijeće u početku bilo divlje.
Širom svijeta postoje tisuće vrsta cvjetnica.

Kako onda danas možemo prepoznati divlje cvijeće? Što je to divlje cvijeće? Jednostavno rečeno, divlji cvijet je svaka cvjetnica koja raste bez čovjekovog utjecaja. Samo u Sjevernoj Americi otkriveno je više od 10 000 vrsta divljeg cvijeća. Iako se izraz divlje cvijeće uglavnom koristi za biljke mekanih peteljki koje raskošno cvatu, knjige o divljem cvijeću spominju i biljke koje imaju drvene peteljke. Zbog toga je doslovce nemoguće sastaviti definiciju koja bi obuhvatila sve vrste bilja koje nazivamo divljim cvijećem, kaže prirodoslovac Michael Runtz, autor knjige Beauty and the BeastsThe Hidden World of Wildflowers.
Sjemenje ima svojstva koja mu omogućavaju da jako daleko putuje. Neko sjemenje na velike udaljenosti odnesu vjetar ili voda. No većina sjemenja ne preživi na tim udaljenostima jer može opstati samo pod određenim uvjetima. Sjemenje koje je sitno poput prašine vjetar može odnijeti kilometrima daleko. No ono koje ima perjanicu u obliku padobrana, kao što je sjemenje maslačka, ne može putovati daleko.

Ako živite u Sjevernoj Americi, možda ćete se iznenaditi kad saznate da mnoge vrste divljeg cvijeća koje su uobičajene na području gdje živite zapravo potječu iz drugih zemalja. Otkako su se pojavili prekooceanski brodovi i ljudi su počeli putovati u razne zemlje, biljke i sjemenje počeli su putovati s njima. Mnoge biljke potječu iz Europe i Azije. Neke su donesene namjerno, a neke slučajno. Ustvari, mnoge biljke koje danas ukrašavaju Sjevernu Ameriku zapravo su bile korov koji se potkrao među sjemenjem poljoprivrednih kultura. Druge su došle među žitaricama i sjemenkama, u balama slame i sijena ili u balastnoj vodi. (...) Neke su donesene kao začinsko bilje ili kao biljke koje su se koristile za proizvodnju boja, mirisa i lijekova, stoji u knjizi Wildflowers Across America. No zašto se njih, a i mnoge druge cvjetnice, ponekad naziva korovom?
Kada cvijeće postane korov

Općenito uzevši, za svaku biljku koja raste tamo gdje mi to ne želimo, bez obzira na to radi li se o našem travnjaku, vrtu ili polju, može se reći da je korov. Mnoge biljke koje nazivamo korovom ne bi mogle opstati (...) da nema tih umjetno stvorenih staništa, stoji u priručniku Weeds of Canada. Tamo se nadalje kaže: Ljudi su velikim dijelom doprinijeli stvaranju povoljnih uvjeta za rast neželjenih biljaka koje zapravo žele istrijebiti. Pojedine vrste divljeg cvijeća brzo se šire staništima drugih manje agresivnih domaćih vrsta biljaka te potpuno mijenjaju krajolik. Tako za to područje takve vrste više nisu udomaćeno divlje cvijeće, već opasan korov.
Ako ste ikada pokušali uzgojiti makar i mali vrt, onda vam je poznato što su to neželjene biljke. Zemljište koje se ne obrađuje prepušteno je utjecaju vjetra i vode. U površinskom sloju tla uvijek miruje nebrojeno mnoštvo raznog sjemenja. Kad se zemljište ne obrađuje, sjemenje odmah počne rasti te uskoro čitavo zemljište zaraste u korov. Iako ljudi zbog toga stalno vode bitku s korovom, poznavanje tog procesa pomaže nam da shvatimo ulogu koju imaju korov i divlje cvijeće.
:
Uživajmo u tom čudesnom daru
Svi ostajemo bez daha pri pogledu na šumovite obronke netaknute ljepote, ukrašene proljetnicama kao što su bijeli trolist i svjetloplave cikorije, koje se nakon što ujutro procvjetaju stalno okreću prema suncu te se, ako je jako sunčano, u podne zatvore. A to je tek uvod u prekrasne prizore koji se tokom čitave godine izmjenjuju pred našim očima i plijene našu pažnju. Neko cvijeće kratkog je vijeka, kao naprimjer narančasta graničica. Druge vrste, kao što je pupavica koja voli sunčana mjesta te raste u poljima i uz cestu, počnu cvjetati u kasno proljeće i traju tokom čitavog ljeta.
Poljsko cvijeće doista je čudesno! Kad se u vašem travnjaku ili vrtu pojavi neki divlji cvijet ili kad ga spazite uz cestu ili pak u šumi, zastanite na tren kako biste promotrili njegov prekrasan oblik, divne boje i osjetili njegov ugodan miris. Tada se sjetite da je taj cvijet dar koji smo dobili od njegovog Tvorca i našeg velikodušnog Stvoritelja!


:
Jeste li znali?
Maslačak, koji nam je svima poznat, nekoć je bio nepoznat stanovnicima Sjeverne Amerike. Taj cvijet sada raste u skoro svim dijelovima svijeta. Neki stručnjaci tvrde da on potječe iz Male Azije. Doseljenici iz Europe, koji su ga koristili u prehrani, donijeli su ga sa sobom u Ameriku kako bi ga uzgajali u svojim novim vrtovima. Korijen maslačka koristi se u proizvodnji mnogih lijekova, a njegovi se mladi listovi pripremaju kao salata.
Ivančice, koje često možemo vidjeti uz cestu, potječu iz Europe i doista krase naš krajolik. Svaka njihova glavica zapravo je buket žutih i bijelih cvjetića. Naime, sredina glavice sastoji se od stotina malih plodnih zlaćanih cvjetića koje okružuje 20 do 30 bijelih jezičastih latica koje su neplodne i kukcima služe za slijetanje.
Narančasta graničica, koja prema pretpostavkama potječe iz Azije, najprije je stigla u Englesku, a kasnije u Sjevernu Ameriku. Svaka njena stabljika ima više cvjetova, od kojih je svaki otvoren samo jedan dan. Oni ujutro procvatu, a uvečer se zauvijek zatvore.
Žabnjak ljutić još je jedan cvijet koji je iz Europe donesen u Sjevernu Ameriku, gdje ga se može naći na vlažnim livadama i uz puteve. Ponekad naraste do visine od dva metra ili više. No malo ljudi zna da ova biljka može biti otrovna. Skoro sve vrste ovog cvijeta u dodiru s kožom izazivaju peckanje, a već je stoljećima poznato da neke vrste izazivaju i plikove. Britanska spisateljica iz 19. stoljeća Anne Pratt rekla je: Nerijetki su slučajevi da su ljudi legli u blizinu ovog cvijeća kako bi odspavali te se probudili jako nadražene i bolne kože lica.
Dan Tenaglia, www.missouriplants.com, www.ipmimages.org
   Go down
  http://ruzabela.wwooww.net/
 
Je li to cvijeće ili korov?
         
1 of 1

Permissions in this forum:
PRIRODA NAS DRAGULJ :: PRIRODA I DRUGE TEME :: PRIRODA I ZAKON PRIRODE-